Abstract | Postantimikrobni proljev (PAP) je komplikacija povezana s primjenom antibiotika, a vodeći uzrok postantimikrobnog proljeva u hospitaliziranih pacijenata je bakterija Clostridium difficile. Toksini koje luči Clostridium difficile uzrokuju upalni odgovor sluznice i obilnu sekreciju tekućine. Kliničku sliku karakterizira proljev, ponekad i povišena temperatura i povraćanje, bolovi u trbuhu, a u laboratorijskim nalazima može biti prisutna leukocitoza, povišeni parametri upale, porast ureje i kreatinina u serumu i hipoalbuminemija.
Cilj rada je opisati epidemiološka i klinička obilježja u bolnički liječenih pacijenata s klostridijskim proljevom. Istraživanje je provedeno u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Zagreb, u razdoblju od 01.01.-31.12.2015. godine, retrospektivnom analizom medicinske dokumentacije odraslih pacijenata.
Demografski, epidemiološki, klinički i laboratorijski podatci o pacijentima dobiveni su popunjavanjem upitnika osmišljenog za potrebe ovog istraživanja.
Raspodjela prema dobi pokazuje da je od ukupno 193 hospitaliziranih pacijenata 163 (84,46%) bilo u dobi od 60 i više godina, a po spolu 76 (39,38%) muškaraca i 117 (60,62%) žena.
Rezultati istraživanja su pokazali da je Clostridium difficile dokazan u stolici kod 179 (92,75%) pacijenata, a 184 (95,34%) pacijenata je prethodno uzimalo antibiotik. Prema prethodnoj primjeni antibiotika pacijenti su podijeljeni u dvije skupine po primjeni jednog, odnosno dva i više antibiotika. Antimikrobni lijekovi koji su najčešće bili povezani s nastankom PAP su amoksicilin s klavulanskom kiselinom i ciprofloksacin.
Nakon dokaza Clostridium difficile infekcije kod 88 (45,60%) pacijenata u terapiji je primijenjen vankomicin, a kod 63 (32,64%) pacijenata je primijenjen metronidazol. Međutim, kod 37 (19,17%) pacijenata metronidazol je izazvao nuspojave te je nakon toga uveden vankomicin. Nakon primjene terapije kod 122 (63,21%) pacijenata zabilježeno je poboljšanje proljeva, a 48 (24,87%) pacijenata je izliječeno.
Postoji statistički značajna razlika (p<0,05) između promatranih dobnih kategorija i kod raspodjele pacijenata prema recidivima s obzirom na spol ispitanika.
Važno je na vrijeme potvrditi infekciju u hospitaliziranih pacijenata te poduzeti mjere prevencija širenja bolničkih infekcija, odnosno, neophodno je provoditi mjere kontaktne izolacije i standardne mjere zaštite.
Visok rizik za nastanak infekcija jedan je od učestalih problema s kojima se medicinska sestra susreće u svom radu, a što treba na vrijeme prepoznati i spriječiti.
U ovom radu potvrđena je povezanost s visokom dobi i uzimanjem antibiotske terapije. |