Forenzička psihijatrija grana je psihijatrije kojom se zakonskom regulativom liječe osobe koje su u trenutku počinjenja težeg kaznenog djela bile bitno smanjeno ubrojive ili neubrojive. Radna terapija forenzičko-psihijatrijskih pacijenata sastavni je dio rehabilitacijskog programa socijalizacije i rehabilitacije. Djeluje na unaprjeđenje stupanja socijalne, kognitivne i emocionalne svijesti, na čije smanjeno funkcioniranje utječu psihijatrijske bolesti. Radna terapija prilagođava se individualnim potrebama pacijenata, njegovim zahtjevima, očekivanjima ali i realnim ciljevima. Vrši se kroz radionice na forenzičkim odjelima. Radnom terapijom primjenjuju se razne socioterapijske metode koje potiču pozitivo ponašanje bolesnika, izgradnju pozitivnih stavova i odnosa prema okolini. Zdravstvena njega forenzičkih bolesnika temelji se na holističkom pristupu pacijentovih potreba, socioterapiji, psihoterapiji i terapijskoj komunikaciji. Pod holističkim pristupom smatra se da je medicinska sestra neprestano uključena u pacijentovo liječenje, što uključuje i radnu terapiju te vrši nadzor i sudjeluje u njegovim aktivnostima. Uloga medicinske sestre je pratiti duševno stanje i stanje svijesti pacijenata prije i tijekom izvođena radne terapije. Za bolju funkcionalnost i terapijsku svrhu vrlo je važan odnos medicinske sestre i radnih terapeuta sa pacijentom. Medicinska sestra se može uključiti sa prisustvom, pomaganju u izvođenju aktivnosti, davanjem pohvala i nagrada i poticanjem kreativnosti. U tretmanu je važan timski pristup medicinskih sestara, radnih terapeuta, forenzičkih psihijatara, psihologa i socijalnih radnika sa pacijentima. Da bi medicinska sestra bila uspješan član tima, mora biti educirana u radu sa forenzičkim pacijentima, aktivnostima, metodama i ciljevima radne terapije. Kroz rad medicinskih sestara i radnih terapeuta spajaju se stručni doprinosi koji nude cjeloviti pristup rehabilitacije i socijalizacije. Surađujući sa pacijentima na radnoj terapiji, medicinska sestra im pomaže u očuvanju i stvaranju radnih navika, učenju i razvoju vještina, razvoju kreativnosti, omogućuje im izražavanje osjećaja te uspostavljanje socijalne interakcije i komunikacije. Također učestvujući promiče pozitivne stavove, ponašanja i navike koje će pridonijeti socijalizaciji u zajednici nakon prestanka prisilnog psihijatrijskog liječenja.