Abstract | U skupini upalnih bolesti crijeva (IBD, eng. „Inflammatory bowel diseases“) razlikuju se primarno dva glavna fenotipa: ulcerozni kolitis (UC, lat. "colitis ulceroza") i Crohnova bolest (MC, lat. "Morbus Crohn"). Radi se o upalnim bolestima probavnog sustava kroničnog tijeka u čijoj podlozi je složeni imunološki poremećaj nastao kao posljedica međudjelovanja genetskih faktora i okolišnih čimbenika.
IBD simptomi uključuju povećan broj stolica, gubitak krvi, bol u trbuhu, mučninu, povraćanje i anoreksiju. Upalne bolesti crijeva (IBD) su često povezane i sa značajnim prehrambenim poremećajima: malnutricija kao posljedica malapsorpcije i maldigestije, deficit različitih nutrijenata, a kod pedijatrijskih bolesnika i zastoj rasta te spolnog sazrijevanja.
Enteralna i parenteralna prehrana bitan su dio suvremenog liječenja upalnih bolesti crijeva, posebice kod Crohnove bolesti, a prioritetni cilj kliničke prehrane je održanje cjelovitosti sluznice tankog i debelog crijeva. Enteralna prehrana je izuzetno važan dio nutritivnog liječenja kod IBD-a, u pojedinim situacijama ima značenje primarne terapije, a način primjene ovisi o stanju i intenzitetu bolesti. Parenteralna prehrana ima svoje mjesto u liječenju IBD-a, kako u akutnim situacijama tako i u kroničnom liječenju bolesnika sa sindromom kratkog crijeva.
Cilj ovog rada je utvrditi nutritivni status IBD bolesnika i potrebe za različitim modalitetima nutritivne potpore pomoću metode za procjenu nutritivnog rizika (NRS 2002). Analizom 52 ispitanika liječena na odjelu upalnih bolesti crijeva 51,92% bolesnika je bilo pothranjeno te se utvrdilo da postoji povezanost nutritivnog rizika i upalne bolesti crijeva. Obradom statističkih podataka s NRS-2002 liste utvrđeno je da su svi ispitanici imali nutritivni rizik i to njih 48,08% blagi, a 51,92% teški oblik, od 52 ispitanika oboljela od IBD-a bilo je više muškog spola 29 ili 55,77%, nego li ženskog spola 23 ili 44,23%. |