Obitelj je društvena struktura koja se najbrže mijenja no brojna istraživanja danas pokazuju kako je postotak razvoda brakova s djecom u iznimnom porastu. Iako možemo reći da je naše društvo još uvijek poprilično tradicionalno, vidljiv je porast razvoda brakova i u Republici Hrvatskoj. Razvod braka roditelja visoko je postavljen stresor na ljestvici traumatičnih iskustava za djecu, odmah nakon smrti roditelja. Čak i ako su roditelji u bračnoj zajednici nezadovoljni i nesretni, dijete iz straha za vlastitu sigurnost, nipošto ne želi da se roditelji razvedu. S obzirom na to da razvod roditelja ne možemo nazvati samo "događajem" u jednom periodu djetetova odrastanja, razvod ćemo imenovati "procesom" koji traje. Proces razvoda traumatično je iskustvo za dijete čije reakcije mogu dovesti do razvoja bolesti i poremećaja već od najranije dobi. Većina djece će takvo narušavanje svakodnevice s vremenom prihvatiti no razvod roditelja zasigurno će ostaviti trag u razvoju djeteta. Stoga je važno osvrnuti se na različite zaštitne čimbenike koji djetetu mogu olakšati cjelokupan proces razvoda te na roditeljsku ulogu u zaštiti djeteta od nepovoljnih utjecaja razvoda. Cilj je rada prikazati i opisati koliko takve promjene u obiteljskom okruženju mogu utjecati na dijete i njegov psihosocijalni razvoj. U radu će se opisati posljedice razvoda roditelja na kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta ovisno o njegovoj dobi, s naglaskom na potencijalne poremećaje u ponašanju i teže suočavanje sa stresnim situacijama poput hospitalizacije. Objasniti će se važnost uloge medicinske sestre/tehničara u olakšavanju emocionalnog stanja djeteta i njegove prilagodbe na proces liječenja.