Pod pojmom ageizam u literaturi se spominju stereotipi, predrasude i diskriminacija prema starijim osobama. To su prije svega negativne slike o starosti. Negativan stav o starosti u nama izaziva negativno mišljenje o starenju a posljedica toga je negativno ponašanje prema starijima. Diskriminacije starijih osoba na temelju dobi kroz godine se ne smanjuje. Što uzrokuje predrasude prema starima? Nedovoljno znanje o starenju i starosti ili nas kultura, roditelji, zajednica, mediji namjerno ili nenamjerno podučavaju da ljudima koji su različitiji od nas pripisujemo negativna obilježja i osobine? Starost se često prikazuje i percipira kao negativno razdoblje života sa tjelesnim i psihičkim poteškoćama. Edukacija o procesu starenja i interakcija sa starijim osobama može pomoći u smanjivanju predrasuda, te ako starije osobe pokušamo vidjeti kao individue, odnosno da nisu teret već potencijal društvu. S obzirom na porast udjela starije populacije u svim društvima, čini se važnim istražiti ovu problematiku s različitih aspekata s ciljem boljeg položaja starijih i prepoznavanja njihovog doprinosa u društvu. Cilj ovog rada je opisati učestale predrasude prema starijim osobama s naglaskom na ulogu zdravstvenih djelatnika. Također je u radu objašnjen nastanak predrasuda kao i moguć način njihovog suzbijanja. Nepovoljan odnos okoline prema starijim osobama rezultirao je općom diskriminacijom osoba starije životne dobi, a osobito ako je osoba slabog zdravstvenog stanja. Svakako diskriminacija starijih nije zanemariva. Možemo zaključiti da su predrasude prema starijima prisutne u društvu i predstavljaju ozbiljan problem, stoga je važno raditi na boljoj edukaciji te uravnoteženoj medijskoj prezentaciji starenja i starosti.