Cerebrovaskularni inzult (CVI) je jedan od vodećih uzroka prijevremene smrti i invaliditeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji jedna od šest osoba će tijekom života dobiti moždani udar. Incidencija za nastanak CVI progresivno raste s dobi, a nakon 55 - te godine života rizik za njegov nastanak udvostručuje se svakih deset godina. Cerebrovaskularni inzult uslijed ishoda predstavlja ne samo medicinski, socijalni i ekonomski problem današnjice, već i velik javno zdravstveni problem, budući da trećina bolesnika nakon preboljelog CVI ostaje potpuno ovisna o tuđoj pomoći. U podlozi nastanka CVI su višestruki vaskularni čimbenici poput fibrilacije atrija, hipertenzije, hiperlipidemije, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine, te životne dobi. Postojanje komorbiditeta komplicira stupanj zahtjevnosti zdravstvene njege. Zdravstvenu njegu bolesnika s cerebrovaskularnim inzultom obuhvaćaju specifični postupci kao što su hranjenje, hidratacija, prevencija retencije urina, prevencija komplikacija dugotrajnog ležanja...dakle ovisno o potrebi i zdravstvenom stanju pacijenta. Radi se o teškom bolesniku, o definirano trajnom, kroničnom stanju koje zahtijeva dugotrajno provođenje postupaka zdravstvene njege. Intervencije skrbi za oboljele odnosi se na postupke koje ovise o potrebama bolesnika kao i stupnju oštećenja, s ciljem preveniranja mogućih posljedica, omogućavanjem upravljanja potrebama bolesnika, stavljajući pozornost na pozitivno zdravlje ističući središnju ulogu pojedinca djelovanjem na čimbenike rizika. Skrb za bolesnika s moždanim udarom je cijeloživotni proces za bolesnika koji može uzrokovati visoku razinu emocionalnog, mentalnog i fizičkog stresa kako u oboljelog, tako i u članova obitelji. Često uzrokuje narušavanje obiteljskih odnosa, zaposlenosti, povećane zahtjevnosti njege u obitelji, promjene obiteljskog života, povećanih troškova, pojave negativnih emocija, traume uslijed trpljenja drage i bliske osobe.